Putovanje duže od dva milenijuma
Na istočnoj obali Jadranskog mora postoji stari grad, jedinstven po svom izgledu i poziciji, Stari grad Bar. Udaljen je čak 4 km od obale mora i sagrađen na visokoj hridi. Prema legendi, u podnožju hridi nalaze se ostaci ponti i gvozdenih alki, za koje su se vezivale antičke galije. Galije su prenosile namirnice, zlato i vojsku iz dalekih grčkih gradova i Persije, iz Panonije i sjevernih zemalja u jadranske i mediteranske zemlje. Grad su osvajali, gradili, rušili brojni osvajači, a danas je najveći muzej na otvornom i nedovoljno istraženo arheološko blago, zaštićeno Zakonom kao spomenik I kategorije u barskoj opštini.
Sa promjenama osvajača mijenjalo se i ime grada tokom vjekova, počev od Antibareos, a zatim Antibaris, dok je u XI vijeku bio je poznat kao Antibari.
STARI GRAD BAR
Tokom starog vijeka, Enhelejci se smatraju prvim stanovnicima ovog kraja, koji su se miješali sa drugim narodima, Ilirima, Rimljanima, Grcima, kasnije Slovenima.
Grad je bio u sastavu Mletačke republike tokom jednog dijela srednjeg vijeka. Proširen je, izgrađen i bolje utvrđen sistemom bedema, bastiona i kula. U njemu je tada postojalo tridesetak gotičko-renesansnih palata, 16 crkava i manastira, više stotina kuća sa oko 4000 žitelja. Grad Bar je imao Statut i više vjekova svoju kovanicu novca.
Decembra 1571. godine grad osvajaju Osmanlije i stoluju 307 godina. Bar je u tom periodu nastavio da živi sa dobrim prihodima od trgovine i poljoprivrede, pogotovo maslinarstva. Do tada grad nije imao stalni dovod pitke vode ali se to promijenilo! Izgrađen je akvadukt sa 17 lukova, javno kupatilo kao i kanalizacija.
Knjaz Nikola Petrović i Crnogorci oslobadjaju Bar 1878. godine. Polusrušeni grad od tada polako preseljava svoju žilu kucavicu u Podgrad i Pristan.
KATEDRALA SVETOG ĐORĐA
Na južnom i najljepšem dijelu starobarske tvrđave, Londži, na mjestu antičkog foruma, nalazila se prelijepa katedrala Sv.Đorđa iz XI vijeka. Katedrala se mogla vidjeti sa svih strana barskog polja i okolnih brda i planina, a njena zvona čula su se daleko prema Spiču i Dobroj Vodi. Na ovom mjestu krunisali su se i sahranjivali vladari dukljanske dinastije Vojisavljevića, počevši od kralja Mihaila i centar je dukljanske arhiepiskopije.
Otomanski osvajači je pretvaraju u džamiju, tokom XVI vijeka, a nakon oslobođenja Bara od Otomanske imperije, katedrala je služila kao spremište municije. Jedne mračne noći udari grom u minaret i zapali se barut! Prema predanju, eksplozija je bila toliko jaka da je troje gradskih vrata izbila iz šarki, popucali su svi prozori u gradu i podgradu, a djelovi katedrale su letjeli do mora.
SCLAVORUM REGNUM, RUKOPIS SVEŠTENIKA ILI NEŠTO VIŠE?
Sclavorum regnum ili Barski rodoslov, odnosno Ljetopis popa Dukljanina je istorijsko-literalno djelo nastalo sredinom XII vijeka u benediktanskom manastiru na Ratcu, Sutomore, opštepoznatom kao Bogorodica Ratačka. Ovaj jedinstveni ljetopis napisao je opat Grgur, „… ni jedan čitalac neka ne misli da sam napisao išta drugo osim onoga, što sam čuo od naših otaca i drevne gospode da se prenosi kao istinito kazivanje…“
U slavu ovom djelu, tokom tri ljetnja mjeseca, održava se kulturno-umjetnička manifestacija „Barski ljetopis“.
KAKO SE DANAS ŽIVI SPOMENIK ISTORIJE ?
Danas Stari grad Bar predstavlja najveću urbanu aglomeraciju u ruševinama u Crnoj Gori. Na oko četiri hektara prostora koji obuhvata grad identifikovano je 250 objekata različite namjene: stambene, javne, sakralne, vojne… Grad je konstantno građen i dograđivan tokom vjekova svog postojanja i danas se u njemu mogu vidjeti ostaci građevina različitih arhitektura i uticaja, koji po načinu gradnje i oblikovanja, pripadaju različitim graditeljskim stilovima i koncepcijama – od romaničkih, gotičkih i renesansnih, do balkansko-orijentalnih. Najstariji dio grada se nalazi oko glavne kapije, današnje „Ljetnje pozornice“, carinarnice i citadele.
Nakon zemljotresa iz 1979. godine izvršena su obimna sistematska istraživanja, a jedan broj objekata je rekonstruisan,saniran i konzerviran do danas, kao što su crkve Sv.Jovana, Sv. Ilariona, Sv.Katarine i Sv. Venerande, Sat-kula, (duždeva)Palata, Episkopska palata, Kneževa palata, barutana, citadela, akvadukt, Škanjevića džamija, carinarnica, unutrašnja kapija i hamam.
Obnovom funkcionalnosti akvadukta, život se vratio u naseobinu ispod samih zidina ovog grada, koji je danas popularan po pijaci petkom i brojnim ambijentalnim restoranima tradicionalne barske kužine. Tokom novembra, odnosno decembra, zavisno od vremenskih prilika, održava se umjetničko-zabavna i gastronomska manifestacija „Maslinijada“. Tokom dvodnevnog održavanja manifestacije, domaćice iz cijele barske opštine spravljaju na tradicionalan način slana jela i slastice, nude masline „žuticu“, suve smokve, sok od šipka i ljubomorno čuvaju od zaborava istoriju svojih predaka.
Za ostale zanimljivosti o našem gradu, kliknite na ovu stranicu , a ko želite da saznate još neke zanimljive informacije koje sigurno nijeste znali, pročitajte ovaj članak